Određivanje specifične težine datog tijela (čvrsto tijelo)

Pribor:
- dinamometar
- čaša vode
- tijelo objeseno na konac (kamen)


Uvod:
-Tijelo cija specificnu tezinu trazimo zavezemo za tanki konac i izmjerimo njegovu tezinu u vazduhu.
Potom tijelo uronimo u vodu. Ravnoteza na dinamometru se poremeti. Tezina ce biti manja od tezine tijela u vazduhu. Razlika u tezini prije i poslije potapanja tijela u vodu predstavlja velicinu potiska:
                         γ=Q/(Q-Q1)

Provjera zakona odrzanja mehanicke energije

Pribor:
- zeljezna sipka savijena u obliku kuke
- kuglica
- list papira
- list indigo-papira
- mjerilo duzine sa milimetarskom podjelom

Uvod:
U ravnoteznom polozaju energija kuglice je nula, tj. n=0 pa je ukupna energija
               E2=Ek2 + Ep2=mv2/2
Domet hica odredjen je jednacinom          s=v*t

E₁ = mgh               E₂ = ms²/4H

Određivanje duzine sublerom

Subler kljunasto mjerilo ili novijus je ručni mjerni alat za razna precizna mjerenja spoljnih i unutrasnjih gabarita. Izraduje se od celika, ali i drveta za mjerenje predmeta vecih dimenzija (npr. sumari koriste subler za mjerenje precnika stabla)
           V1=r²π(h+h1)
       V2=R²πh+ R1²πh1

Određivanje indeksa prelamanja

Uvod:
-Kada svjetlost prelazi iz jedne optičke sredine u drugu, dolazi do loma svjetlosne zrake. Pri tome je :
            n=sinα/sinβ
gdje je α- upadni ugao, β- prelomni ugao, n- relativni indeks loma dvije sredine. Relativni indeks loma svjetlosti jednak je odnosu brzina prostiranja svjetlosti u tim sredinama.
         n=v1/v2

Određivanje početne brzine dječijeg autića

Uvod:
Predpostavicemo da se djeciji autic krece jednako usporeno od trenutka pustanja do zaustavljanja. Mjereci vrijeme potrebno da se zaustavi i pri tom predjenu duzinu puta mozemo izracunati ubrzanje i pocetnu brzinu autica. Na osnovu teoretskih saznanja brzina jednakousporenog kretanja nakon vremena t je jednaka
     v = v₀ – at
Posto je krajnja brzina jednaka nuli to je :
    v_{0=at
sa druge strane je:}
           s = v₀t – (at²/2)
Zamjenivsi relaciju 1 u relaciju 2 dobivamo.
          s= at × t – (at/2)
          s= at²/2
_{Odakle je konacno:}
            a = 2s /t²

Zategnemo autic i pustimo ga da se krece po glatkoj povrsini istovremeno pustivsi vrijeme na stoperici.Po zaustavljanju autica zaustavimo stopericu i izmjerimo vrijeme t.Nakon toga izmjerimo  put za autic.

Određivanje kapacitivnog i induktivnog otpora

1.Određivanje kapacitivnog otpora

- Na izvoru izmjenične struje treba prikljuciti voltmetar, ampermetar, regulacioni otpornik . Za razlicite vrijednosti nepoznatih kapaciteta mjeriti napone, struje i f-ju i izracunati  nepoznate kapacitete i kapacitivne otpore. Pomocu regulacinonog otpora R regulisati vrijednost struje u kolu.

    C_x = I / 2πfC         X_c = 1 / 2πfC

Aritmeticka sredina je 0,000046 mF.

Relativna greska je 33,9%.

2.Mjerenje induktiviteta i određivanje induktivnog otpora

Pribor:

- voltmetar

- dva ampermetra

- otpornik

- namot bez zeljeza

- spojni vodici

Uputstvo:

- Za svaki namot nepoznatog induktiviteta treba izvrsiti dva mjerenja: prvo, pomocu istosmjerne struje, i drugo, pomocu izmjenicne struje.Na osnovu mjerenja pomocu istosmjerne struje izracunavamo omski otpor namota (solenoida).

      Rx=U/I

U drugom mjerenju pomocu izmjenicne struje, dobijamo podatke(struja I, napon U) na osnovu kojih mozemo izracunati prividni otpor(induktivni otpor)

      Zx=U/I

Aritmeticka sredina je 13551,95 H.

Apsolutna greska je 821,06 H.

Relativna greska iznosi 6%.

Provjera Ohmovog zakona

Ohmov zakon je temeljni zakon elektrike (elektrotehnike). Govori o odnosu jakosti struje, napona i otpora u strujnom krugu.

Eksperimentalno je utvrđeno, da će jakost struje kroz vodič biti to veća što je veći napon među njegovim krajevima i što je manji otpor strujnog kruga u koji je vodič uključen. Matematski se ovo može izraziti formulom poznatom pod imenom

I=U/R         U=I*R          R=U/I

Određivanje specifičnog toplotnog kapaciteta crnog tijela

Pribor:
- kalorimetar
- uteg mase 50g
- posuda za grijanje vode
- grijalica
- termometar
- menzura od 1000 cm kubnih

Uputstvo:
Richmanovo pravilo pravilo mjesanja smjese:   m₁c₁(t-t₁)=m₂c₂(t₂-t)
- t1 i t1 temperature toplije, odnosno hladnije tvari
- hladnija tvar m2, spec. toplotni kapacitet c2
- za kalorimetar vodu mase m1(oko 200g) sobne temperature t1
- u drugoj posudi grijemo vodu mase 500g do ključanja (100°C)
- uronim čvrsto tijelo u ključalu vodu, dok ona jos vri, tako da ono visi i ne dira dno posude 10min
- nakon toga to tijelo prenesemo u kalorimetar i ocitamo max. temperaturu. to je temperatura smjese t.

Nakon izvrsenih mjerenja dobili smo c2=55, 131 J/kgK
Relativna greska je iznosila 20%.

Određivanje reda veličine molekule ulja

Osnovna postavka molekularno.kinetičke teorije je da je tvar građena od atoma i molekula. Molekuli su najsitniji djelići koji imaju ista hemijska svojstva kao i sama supstanca. Atomi su najsitniji djelići hemijskih elemenata.

Pribor:
- posuda sa vodom
- bireta
- ulje
- kreda(prah od krede)

Uputa:
Tečnost(ulje) čija je gustina manja od gustine vode i koje se ne mijesaju sa vodom, razlijevaju se po povrsini vode, obrazujuci tanak sloj debljine d. Po povrsini vode treba prosuti prah od krede, i to ravnomjerno po cijeloj povrsini vode. Ako kap ulja pazljivo kapnemo na zaprasenu povrsinu vode, tako da se siri ravnomjerno na sve strane, obrazovat ce sloj kruznog oblika dijametra d.

Izvrsili smo tri mjerenja:
1.  d=0,000707 mm
2.  d=0,000573 mm
3.  d=0,000510 mm

Dobili smo da je ds=0,000596 mm.
Srednja apsolutna greska iznosi 0,000073 mm
Relativna greska je 12,25%.

Određivanje momenta inercije tijela

Moment inercije neke materijalne tačke mase m, koja se kreće po po kružnoj putanji poluprečnika r, jednak je proizvodu mase i kvadrata poluprečnika:
                                                                                 
Pribor:
- torziono klatno
- tijelo pravilnog i nepravilnog oblika
- štoperica
Uputstvo:
-Najjednostavniji način određivanja momenta inercije je pomoću torzionog klatna.Torziono klatno čini tijelo koje obješeno o elastičnu žicu oscilira upredanjem žice. Kada se žica uprede, u njoj se javlja moment sprega koja nastoji da žicu vrati u početni položaj, pa klatno počinje oscilirati. Kod mjerenja perioda osciliranja, potrebno je izmjeriti vrijeme deset ili više oscilacija i iz dobivenog podatka izračunati vrijeme jedne oscilacije.