World of FIZIKA

Welcome,feel like you are at home

06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 10

Određivanje specifične težine datog tijela (čvrsto tijelo)

Pribor:
- dinamometar
- čaša vode
- tijelo objeseno na konac (kamen)


Uvod:
-Tijelo cija specificnu tezinu trazimo zavezemo za tanki konac i izmjerimo njegovu tezinu u vazduhu.
Potom tijelo uronimo u vodu. Ravnoteza na dinamometru se poremeti. Tezina ce biti manja od tezine tijela u vazduhu. Razlika u tezini prije i poslije potapanja tijela u vodu predstavlja velicinu potiska:
                         γ=Q/(Q-Q1)

Redni broj Q(N) Q1(N) γ((kg / m3)
1 2,95 1,80 2.56*10-3
2 2,80 1,70 2,54*10-3
3 3,00 1,90 2,72*10-3


Aritmeticka sredina iznosi: y=2,60*10-3
kg / m3
Apsolutna greska iznosi  0,07*10-3kg / m3

Relativna greska iznosi 2,6%
06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 9

Provjera zakona odrzanja mehanicke energije

Pribor:
- zeljezna sipka savijena u obliku kuke
- kuglica
- list papira
- list indigo-papira
- mjerilo duzine sa milimetarskom podjelom

Uvod:
U ravnoteznom polozaju energija kuglice je nula, tj. n=0 pa je ukupna energija
               E2=Ek2 + Ep2=mv2/2
Domet hica odredjen je jednacinom          s=v*t

E1 = mgh              
E2 = ms2/4H

Broj mjerenja m(kg) h(m) H(m) s(m) E1 (J) E2 (J)
1 0,02 0,23 0,17 0,65 0,04 0,12
2 0,02 0,20 0,20, 0,36 0,03 0,04
3 0,02 0,27 0,21 0,51 0,05 0,06
4 0,02 0,23 0,36 0,60 0,04 0,05


Za E1 aritmeticka sredina je 0,04 J.
Apsolutna greska iznosi 0,005 J.
Relativna greska je 12,5%


Aritmeticka sredina za E2=0,07 J.
Apsolutna greska je 0,03 J.
Relativna greska iznosi 42,85%







06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 8

Određivanje duzine sublerom

Subler kljunasto mjerilo ili novijus je ručni mjerni alat za razna precizna mjerenja spoljnih i unutrasnjih gabarita. Izraduje se od celika, ali i drveta za mjerenje predmeta vecih dimenzija (npr. sumari koriste subler za mjerenje precnika stabla)
          
V1=r2π(h+h1)
      
V2=R2πh+ R12πh1


Redni broj h R r h1 R1 V1(nm) V2(nm)
1 17,7 3,1 0,7 0,5 6,9 28,0 608,84
2 17,6 3,0 1,0 0,7 6,7 57,4 596,04
3 17,9 2,9 0,9 0,8 6,6 47,5 582,11
             
               
               
               

Aritmeticka sredina za V1=44,3 nm.
Apsolutna greska iznosi  10,86 nm.
Relativna greska je 24,5%


Aritmeticka sredina za V2 je 595,66 nm.
Apsolutna greska iznosi 9,03 nm.
Relativna greska je 1,5%
06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 7

Određivanje indeksa prelamanja

Uvod:
-Kada svjetlost prelazi iz jedne optičke sredine u drugu, dolazi do loma svjetlosne zrake. Pri tome je :
            n=sinα/sinβ
gdje je α- upadni ugao,
β- prelomni ugao, n- relativni indeks loma dvije sredine. Relativni indeks loma svjetlosti jednak je odnosu brzina prostiranja svjetlosti u tim sredinama.
         n=v1/v2



Redni broj α(°) β(°) n
1 30 20 1,47
2 60 32 1,64
3 50 40 1,20
4 40 34 1,14
5 70 110 1,00


Aritmeticka sredina je 1,29.
Apsolutna greska iznosi 0,21.
Relativna greska je 25%






06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 6

Određivanje početne brzine dječijeg autića

Uvod:
Predpostavicemo da se djeciji autic krece jednako usporeno od trenutka pustanja do zaustavljanja. Mjereci vrijeme potrebno da se zaustavi i pri tom predjenu duzinu puta mozemo izracunati ubrzanje i pocetnu brzinu autica. Na osnovu teoretskih saznanja brzina jednakousporenog kretanja nakon vremena t je jednaka
     v = v0 – at
Posto je krajnja brzina jednaka nuli to je :
    v0=at
sa druge strane je:
           s = v0t – (at2/2)
Zamjenivsi relaciju 1 u relaciju 2 dobivamo.
          s= at × t – (at/2)
          s= at2/2
Odakle je konacno:
            a = 2s /t2


Zategnemo autic i pustimo ga da se krece po glatkoj povrsini istovremeno pustivsi vrijeme na stoperici.Po zaustavljanju autica zaustavimo stopericu i izmjerimo vrijeme t.Nakon toga izmjerimo  put za autic.


Redni broj t(s) s(m) a(m/s2) v0(m/s)
1 3,5 2,2 0,36 1,26
2 4,0 3,6 0,45 1,80
3 4,1 1,9 0,23 0,92
4 3,9 2,2 0,29 1,13
5 3,8 2,0 0,28 1,05


Aritmeticka sredina: a=0,32 m/s2
Apsolutna greska iznosi 0,07 m/s2
Relativna greska iznosi 21,87%



Aritmeticka sredina za v0 iznosi 1,23 m/s
Apsolutna greska je 0,23 m/s
Relativna greska je 18,6%









06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 5

Određivanje kapacitivnog i induktivnog otpora

1.Određivanje kapacitivnog otpora

- Na izvoru izmjenične struje treba prikljuciti voltmetar, ampermetar, regulacioni otpornik . Za razlicite vrijednosti nepoznatih kapaciteta mjeriti napone, struje i f-ju i izracunati  nepoznate kapacitete i kapacitivne otpore. Pomocu regulacinonog otpora R regulisati vrijednost struje u kolu.


Redni broj U(V) I(A) f(Hz) Cx(mF) Xc(Ω)
1 1,0 0,020 50 0,0000636 50,08
2 2,0 0,038 50 0,0000605 55,55
3 3,1 0,058 50 0,0000595 53,76
4 4,2 0,079 50 0,0000005 6369,42

    Cx = I / 2πfC         Xc = 1 / 2πfC


Aritmeticka sredina je 0,000046 mF.

Relativna greska je 33,9%.

 

2.Mjerenje induktiviteta i određivanje induktivnog otpora

Pribor:

- voltmetar

- dva ampermetra

- otpornik

- namot bez zeljeza

- spojni vodici

Uputstvo:

- Za svaki namot nepoznatog induktiviteta treba izvrsiti dva mjerenja: prvo, pomocu istosmjerne struje, i drugo, pomocu izmjenicne struje.Na osnovu mjerenja pomocu istosmjerne struje izracunavamo omski otpor namota (solenoida).

      Rx=U/I

U drugom mjerenju pomocu izmjenicne struje, dobijamo podatke(struja I, napon U) na osnovu kojih mozemo izracunati prividni otpor(induktivni otpor)

      Zx=U/I

Redni broj U(V) I(A) R(Ω) Lx(H) f(Hz)
1 8,5 0,004 50 14373,01 50
2 12,0 0,006 50 12730,89 50

 

Aritmeticka sredina je 13551,95 H.

Apsolutna greska je 821,06 H.

Relativna greska iznosi 6%.

 

 

 

 

 


06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 4

Provjera Ohmovog zakona

Ohmov zakon je temeljni zakon elektrike (elektrotehnike). Govori o odnosu jakosti struje, napona i otpora u strujnom krugu.

Eksperimentalno je utvrđeno, da će jakost struje kroz vodič biti to veća što je veći napon među njegovim krajevima i što je manji otpor strujnog kruga u koji je vodič uključen. Matematski se ovo može izraziti formulom poznatom pod imenom

I=U/R         U=I*R          R=U/I

Pad napona.jpg


Ohmov zakon za dio strujnog kola:

Jačina električne struje u provodniku je proporcionalna naponu na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom otporu.
                                 R=U/I [Ω]



Redni broj U(V) I(mA) R(Ω)
1 1,30 3,00 433,33
2 2,00 4,70 425,53
3 6,00 13,50 444,44



R srednje iznosi 434,43 Ω
Apsolutna greska je 6,66
Ω
Relativna greska iznosi 1,53%

06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 3

Određivanje specifičnog toplotnog kapaciteta crnog tijela

Pribor:
- kalorimetar
- uteg mase 50g
- posuda za grijanje vode
- grijalica
- termometar
- menzura od 1000 cm kubnih

Uputstvo:
Richmanovo pravilo
pravilo mjesanja smjese:   m1c1(t-t1)=m2c2(t2-t)
- t1 i t1 temperature toplije, odnosno hladnije tvari
- hladnija tvar m2, spec. toplotni kapacitet c2
- za kalorimetar vodu mase m1(oko 200g) sobne temperature t1
- u drugoj posudi grijemo vodu mase 500g do ključanja (100°C)
- uronim čvrsto tijelo u ključalu vodu, dok ona jos vri, tako da ono visi i ne dira dno posude 10min
- nakon toga to tijelo prenesemo u kalorimetar i ocitamo max. temperaturu. to je temperatura smjese t.

Nakon izvrsenih mjerenja dobili smo c2=55, 131 J/kgK
Relativna greska je iznosila 20%.



06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 2

Određivanje reda veličine molekule ulja

Osnovna postavka molekularno.kinetičke teorije je da je tvar građena od atoma i molekula. Molekuli su najsitniji djelići koji imaju ista hemijska svojstva kao i sama supstanca. Atomi su najsitniji djelići hemijskih elemenata.


Pribor:

- posuda sa vodom
- bireta
- ulje
- kreda(prah od krede)

Uputa:

Tečnost(ulje) čija je gustina manja od gustine vode i koje se ne mijesaju sa vodom, razlijevaju se po povrsini vode, obrazujuci tanak sloj debljine d. Po povrsini vode treba prosuti prah od krede, i to ravnomjerno po cijeloj povrsini vode. Ako kap ulja pazljivo kapnemo na zaprasenu povrsinu vode, tako da se siri ravnomjerno na sve strane, obrazovat ce sloj kruznog oblika dijametra d.

Izvrsili smo tri mjerenja:

1.  d=0,000707 mm
2.  d=0,000573 mm
3.  d=0,000510 mm

Dobili smo da je ds=0,000596 mm.

Srednja apsolutna greska iznosi 0,000073 mm
Relativna greska je 12,25%.

06.06.2010.

Labaratorijska vježba br. 1

Određivanje momenta inercije tijela

Moment inercije neke materijalne tačke mase m, koja se kreće po po kružnoj putanji poluprečnika r, jednak je proizvodu mase i kvadrata poluprečnika:
                                                   J_a=mr^2\,                              
Pribor:
- torziono klatno
- tijelo pravilnog i nepravilnog oblika
- štoperica
Uputstvo:
-Najjednostavniji način određivanja momenta inercije je pomoću torzionog klatna.Torziono klatno čini tijelo koje obješeno o elastičnu žicu oscilira upredanjem žice. Kada se žica uprede, u njoj se javlja moment sprega koja nastoji da žicu vrati u početni položaj, pa klatno počinje oscilirati. Kod mjerenja perioda osciliranja, potrebno je izmjeriti vrijeme deset ili više oscilacija i iz dobivenog podatka izračunati vrijeme jedne oscilacije.



Redni broj T(s) T´(s) I(kgm2) I´(kgm2)
1 12,9 55,1 25*10-7 456*10-7
2 13,5 57,1 25*10-7 447*10-7
3 13,3 59,1 25*10-7 493*10-7

      Is=465*10-7
     

Stariji postovi

World of FIZIKA
<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

ISAAC NEWTON
Isaac Newton prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji. Trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao. Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelome svemiru. Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svjetlo sastavljeno od boja spektra (duginih boja). Postavio je temelj modernoj astronomiji, posebice 1668., izumom reflektorskog teleskopa.

Godine 1687. Newton je napisao Philosophiae naturalis principia mathematica (Matematička načela prirodne filozofije). To je djelo izmijenilo pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea Galileja i Johannesa Keplera u jednu teoriju gravitacije te je uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Jedinica za težinu, njutn, nazvana je njemu u čast.

GALILEO GALILEJ
Galilei je otac moderne astronomije.

Pronašao je zakone slobodnog pada tijela i postavio jednadžbe kosoga hitca, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop. 1610. godine je izradio poznati Galileiev teleskop s uvećanjem od 30x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 5x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze.

MOJI FAVORITI
Hikaje- mudrosti
Iskreno Vaša
And may the odds be ever in your favor!
Dead Poets Society
Kad je zena sama slaba je na sve!
♦ Hilary Duff Online | Duff Domination 2014
Mjesečevi Prsti
dijetenoci
living in Bosnia
BAYERN BETTING SERVICE
Soba s pogledom
BESPLATAN DOWNLOAD MUZIKE !
SVJEZE VIJESTI IZ BIH
KaŽeŠ,pOsLiJe Si PaTiO...MeNi jE sRcE zAsTaLo...
BARCELONA BiH ™
CF REAL MADRID
KALEIDOSKOP
Real Madrid C.F.
TALIBAN
la cucaracha
J'adore Hardcore.
Sretna i zadovoljna .....
Liverpool FC Balkan
....What is love....Love is dead
Budan u snovima vs. sanjar na javi
вαуєяη zαυνιנєк υ ѕя¢υ™
-
Tennis Mania | reborn
KRALJEVSKI KLUB REAL MADRID
****fizikaaa***
***LoOdA fIZika***
eH tA FiZiKa
Svijet fizike
***FIZIKA, SVUDA OKO NAS***
Crazy but not too crazy physics
sussie fizik
hubble
fizikaa5
fizzikaaa
PHISICS
........FiZiK@.........
Real Madrid Portal™
fizika za trecijedan
moja fizika
nista.
crack
Pravite me ponovo
* Wake me up ! I'm living a nightmare ! :$
LIVERPOOL FC
arminfizika
više...

BROJAČ POSJETA
18451

Powered by Blogger.ba